Uzročnik bolesti je bakterija legionela „Legionella pneumophila" sa svojih 40 serogrupa, ali i druge podvrste legionele smatraju se patogenima. Legionele se najbolje razvijaju na temperaturi između 30 i 37°C. Legionele pronalazimo u prirodnom okolišu kao što su jezera, kupališta, lokve, vlažna zemlja i slično, bez da nas ugrožavaju. Do infekcije s legionelom dolazi tek kad ih u sitnim kapljicama (aerosolima) udahnemo i bakterija završi u plućima. Zbog toga se rizičnim područjima smatraju rashladni uređaji.

Strah od klima uređaja i upozorenja iz medija i zdravstvenih krugova djelomično su opravdani i treba ih shvatiti ozbiljno samo u slučaju kada se radi o uređajima koji se ne održavaju redovito. Zrak iz klima uređaja koji se redovito ne održavaju često je loše kvalitete, a ponekad i neugodnog mirisa. Vlažna, prljava i tamna mjesta unutar klima uređaja čine plodno tlo za razvoj i razmnožavanje bakterija, plijesni i gljivica.

Izloženost tim agensima može dovesti do neugodnih reakcija, kroničnih bolesti i „sindroma bolesne zgrade". Najčešće tegobe povezane za to su nadraženost sluznice očiju, nosa i grla, osjećaj suhoće sluznice, kašalj, svrbež, učestale infekcije dišnog sustava, glavobolja i psihički zamor. Naše sredstvo za dezinfekciju svih vrsta klima uređaja uništava široki spektar gljivica bakterija i pljesni te bakteriju legionele.

Pored zdravstvenih razloga, postoje i tehnički razlozi redovitog servisa rashladnog uređaja kao što su kontrola rashladnog medija te kvaliteta ulja kojim se podmazuje kompresor rashladnog uređaja. Time se osigurava kvalitetan i ispravan rad uređaja a samim time se produžuje radni vijek uređaja.

Problem leži u lošem održavanju klima uređaja. Tek kada se u klimatiziranim prostorima ljudi počnu osjećati nelagodno ili kada uređaj ne hladi dovoljno, za pomoć se obraćaju ovlaštenim serviserima.

Mane:

Na niskim temperaturama, posebno ako je veća vlaga, počinju gubiti na snazi. To se osobito odnosi na klasične klima uređaje, dok je kod invertera to područje rada znatno popravljeno. Ipak, nisu baš idealno grijanje za gorska i kontinentalna područja.
Ako bi htjeli dobro "pokriti" cjeli stan, u većini bi nam slučajeva trebalo nekoliko klima uređaja, ili barem multi-split sistem, što se u stvari svodi na isto. Izmjena topline je dinamička, što znači da se zrak u prostoru neprestano giba, pa daje dojam da je nešto hladnije nego što stvarno jest.

Prednosti:

Komfor- Idealna temperatura životnog ili radnog prostora, kroz cijelu godinu.
Zdravlje - Priče o zdravlju ili nezdravosti klime padaju u vodu, kad se zna koliko je srčanih bolesnika klimu stavilo prvenstveno zbog toga da prežive ljetnje vrućine. Ako se uređaj pravilno koristi, pa se ne pretjeruje sa razlikom temperature u prostoru i izvan njega, nitko ne može reći da je zdravije cijelu se noć okretati od vrućine, nego pokriti se laganom plahtom
Ekonomičnost - Stan od pedesetak kvadrata u Rijeci, može se grijati cijelu zimu za nekih 1500 kuna. U odnosu na termo peć, uz klasično dvotarifno brojilo, ušteda je od dva do tri puta. To je doduše prividna štednja, jer prije klime niste trošili na hlađenje, a sa njom hoćete, ali onda se vratite na komfor.
Čistoća - Nema dima ni pepela, kao kod drva. Nema azbestne prašine kao kod termo peći. Umjesto toga ima filtere koji sakupljaju prašinu, obično i elektrostatske filtere, koji uništavaju razne bakterije, a neki uređaji imaju i ionizatore, koji pročišćavaju zrak od neugodnih mirisa i proizvode ozon.
Brzina - Nakon svega nekoliko minuta od uključenja, ako je uređaj pravilno dimenzioniran, u prostoriji se osjeti promjena temperature. Uz to moguće je timerima unaprijed podesiti paljenje ili gašenje uređaja.

Plinovi u klimama:

Kao medij (plin), dosad se najčešće koristio freon R-22. On je neusporedivo manje štetan za ozon nego što se misli i napuhuje (jako je štetan bio R-12, koji je svoju primjenu imao u frižiderima), jer su razlozi za njegovu zamjenu plinovima R407C i R410A prvenstveno ekonomski, a puno manje ekološki. U odnosu na nove plinove, R22 je imao brojne prednosti. Desetak puta jeftiniji, radi na nižim tlakovima, za kompresore koristi mineralno ulje koje je puno manje higroskopno i može se nadopunjavati, za razliku od novih plinova koji se sastoje od više komponenti, pa se nakon propuštanja mora zamijeniti cijela količina.

Sada se više ne prodaju uređaji sa R-22, (makar ga i dalje ima na tržištu, za potrebe servisa, doduše dobavljivo jedino uz ekološku dozvolu, koju servis mora posjedovati), nego R407C (kao lošija, prijelazna varijanta) ili R410A kao trajno rješenje. Niti jedan od navedenih plinova nema mirisa, nije otrovan niti eksplozivan, tako da ne treba strahovati od eventualnih propuštanja.

Toplotna pumpa:
Toplotna pumpa je naziv za uređaj kojim se koristi svojstvo plina da grije kod povećavanja tlaka. Ako vam netko kaže da vaš uređaj troši 1 KW energije, a daje 3 KW, vjerojatno ćete pomisliti da to nije moguće. Ali moguće je, ako taj isti uređaj za medij grijanja ne koristi električne grijače nego plin. On praktički ''krade'' dio vanjske temperature, tako da je dodatno spušta za nekoliko stupnjeva. Na taj način nadoknađuje tu razliku između predane i utrošene energije. Taj omjer se obično za split-sisteme kreće oko 1:3, za vanjsku temperaturu veću od +5* C. Problem se javlja kada je vanjska temperatura niska, a vlaga visoka, jer tada dolazi do pojave leda na vanjskoj jedinici, što smanjuje taj prijenos topline, pa time dodatno smanjuje kapacitet uređaja. Tome je doduše doskočeno sistemom za dodatno odleđivanje (defrost), ali svejedno, klimu vam ne bi preporučio za grijanje na području sa niskim zimskim temperaturama.

Inverter:
Kako bi se popravilo rad uređaja na niskim temperaturama, razvojem se je došlo do tzv. invertera. To je klima uređaj koji ima elektronski upravljan kompresor, čime mjenja okretaje (ne uvijek i isključivo), a time i tlakove na kojima radi. Za razliku od klasične klime, kojoj sa daljinskim podesite zadanu temperaturu, a ona samo služi kao temperatura termostata, jer klima ili radi ili ne, kod invertera imamo nekoliko snaga kojima radi, pa kako se približava temperaturi koju smo mu podesili, tako smanjuje tlakove, odnosno snagu grijanja. Time se je dobio 20-tak% ekonomičniji rad, manje opterećenje električne instalacije stalnim ukapčanjem i iskapčanjem kompresora i daleko bolji rad u zimskim uvjetima. Na području Kvarnera gotovo da nema dana kada inverter ne može raditi zbog hladnoće.